Rusija i sve vezano za nju

Nektivni Ugnelj wrote:Znači oni se priblizavaju kineskom vojnom budžetu, a Kina ima 8 PUTA VEĆI GDP od njih. Ludilo.

Nektivni Ugnelj wrote:Pa ok, ali onda možeš tako i za SSSR da računaš PPP... A drugo, municija je samo deo toga. U svakom slučaju ovo ne izgleda održivo na iole duži rok. Ali svakako ćemo videti.

Del Cap wrote:^^ Nisu oni pukli zbog visokih vojnih troškova nego zbog akumuliranih troškova, grešaka, dispariteta i političke ekonomije celog sistema u kombinaciji sa odustajanjem dobrog dela elite od komunističkog projekta. Vojni budžet i proširena vojna ekonomija su bili mali deo problema, čak i menadžmentski rešiv da je sve ostalo bilo kako tako OK.

Del Cap wrote:^^ Nisu oni pukli zbog visokih vojnih troškova nego zbog akumuliranih troškova, grešaka, dispariteta i političke ekonomije celog sistema u kombinaciji sa odustajanjem dobrog dela elite od komunističkog projekta. Vojni budžet i proširena vojna ekonomija su bili mali deo problema, čak i menadžmentski rešiv da je sve ostalo bilo kako tako OK.

ficfiric wrote:Nema Zupka da kaci slike nebodera, pa da ga odmenim

12 years after construction began, the Lakhta Centre in St. Petersburg - the tallest skyscraper in Europe - is finally open to the public. Based on my experience today, it has become the city’s new popular photoshoot spot. pic.twitter.com/nvRfOr1Vnf

— Jonny Tickle (@jonnytickle) November 24, 2024

fikret selimbašić wrote:

STEVE Rosenberg, urednik i dopisnik BBC-ja iz Rusije, danas je na maratonskoj press konferenciji postavio teško pitanje ruskom predsjedniku Vladimir Putinu.
"Prije točno 25 godina Boris Jeljcin (bivši predsjednik Rusije, op. a.) podnio je ostavku, predao vam je vlast i rekao vam da se brinete za Rusiju. Oko 25 godina kasnije, mislite li da ste se pobrinuli za Rusiju?" započeo je Rosenberg.
"Jer kad pogledamo situaciju, što vidimo? Značajne gubitke u takozvanoj 'specijalnoj vojnoj operaciji', koju ste vi započeli. Vidimo ukrajinske vojnike u Kurskoj oblasti. Kritizirali ste širenje NATO-a, a sad imate više NATO-a na granicama Rusije, odnosno Švedsku i Finsku. Sankcije, visoku inflaciju i demografske probleme. Mislite li da ste se pobrinuli za svoju zemlju?" upitao
je urednik BBC-ja Vladimira Putina.

"Da. I ne samo da sam se pobrinuo za nju nego smo se spasili s ruba ponora. Jer kad uzmete u obzir što se prije toga, ali i poslije toga (Jeljcinove ostavke) događalo Rusiji, jasno je da smo išli prema potpunom, totalnom gubitku suvereniteta. A bez suvereniteta, Rusija ne može postojati kao neovisna država", rekao je Putin.
"Dozvolite da skrenem pozornost na ono što ste rekli o Borisu Jeljcinu. Sve je bilo okej, svi su ga pokroviteljski tapšali po ramenima. Svi su se pravili da ne vide koliko je pio. Bio je dobrodošao u svim gradovima Zapada", nastavio je ruski predsjednik.

"One sekunde kad je podigao glas kako bi pružio podršku Jugoslaviji, onog momenta kad je rekao da se krši međunarodno pravo i Povelja UN-a, čim je rekao da su u modernoj Europi neprihvatljivi zračni udari na Beograd, glavnom gradu jedne europske države, i to bez dozvole Vijeća Sigurnosti UN-a, odmah su ga napali. Vrijeđali su ga, nazivali su ga pijancem i tako dalje. Sjećate li se toga?" dodao je Putin.
"Napravio sam sve da osiguram da Rusija bude neovisna, suverena država koja može donositi odluke u vlastitom interesu, a ne u interesu zemalja koje su nas vukle prema sebi, koje su nas tapšale po ramenima kako bi nas iskoristile za svoje interese", rekao je ruski predsjednik.
"Mogao bih tu stati. Znam da ste iznijeli niz teza za koje se čine da čine vaše argumente jačima. Spomenuli ste inflaciju - da, inflacija postoji i borit ćemo se protiv nje. Imamo ekonomski rast. Četvrti smo na svijetu po kupovnoj moći. Recite to svojim čitateljima. Prvi smo u Europi, znatno ispred Velike Britanije. Mislim da Britanci nisu ni u prvih pet", ustvrdio je Putin, dodajući kako je Rusija spremna surađivati s Velikom Britanijom ako Velika Britanija želi surađivati s njima.
"Ali ako se to se dogodi, snaći ćemo se bez naših bivših saveznika u anti-hitlerovskoj koaliciji."

Max Alyukov @MaxAlyukov


Translated by @RussiaProgram @IERES_GWU , a new book-length ethnography by Public Sociology Lab is out. Based on 300k+ words of diaries & 75 in-depth interviews, it reveals how the war affects daily life across 3 Russian regions. A long thread:

https://therussiaprogram.org/ps_lab_ethnography

“We Need to Carry On”: Ethnography of Russian Regions During Wartime
Public Sociology Laboratory



Researchers spent a long time in Sverdlovsk Oblast, Krasnodar Krai, and Buryatia attending public events, volunteering, and having spontaneous chats to understand how people talk about the war—something that's hard to capture from surveys or social media. Some insights:

Contrary to some assumptions, Ru society remains politically demobilised. Pro-war symbols in public spaces are scarce. The war has become a routine. It's often ignored. It hasn’t inspired new cultural ideas, and is rarely discussed publicly or in local online communities.

In spontaneous conversations, Russians rarely discuss the war’s goals or justifications. Instead, they focus on its impact on daily life—difficulties, money, and morals—just like before 2022. Men often discuss the technical side. Women talk about its toll on families.

Pro-war volunteering, often seen as evidence of militarisation, is rarely driven by support for the war. It's usually driven by govt pressures, community norms (mutual aid), or a desire to help loved ones. Volunteers don’t discuss politics, focusing on prices and families.

The conflict between opponents and non-opponents of the war is fading, while the rift between those who stayed in Russia and those who left is growing. The shared experience of hardship becomes more important than viewpoints, and the war is discussed less.

People feel powerless to affect political decisions, so they distance themselves from the war. They feel they can't change govt policy but can control their private lives, so they focus on them. Over time, even opponents of the war accept this reality while condemning it.

Contrary to some survey data, we saw growing distrust of political news. People trust local media more, as local issues feel more relevant and within control. Unlike the war, these issues seem more manageable, offering a sense of influence they lack in national politics.

The war causes negative emotions: anxiety, fear, and uncertainty. These feelings are rarely discussed openly. Women, in particular, feel the pain of loved ones going to war. Such emotions are shared only within close circles and rarely reach the public sphere.

Apolitical Russians tend to justify or condemn the war depending on the communicative context. In formal settings, such as research interviews, they often rationalise it, saying 'there are always wars' or 'it was necessary', without strong emotions.

However, they criticise the war when it affects them personally. Unlike war opponents, who see it as a moral crime, apolitical Russians view it as harming Russian society and ordinary people. However, this doesn’t lead them to question its necessity or criticise the govt.

Importantly, they tend to emotionally justify the war when confronted with anti-war narratives. When Russia is accused of moral crimes against Ukrainians, they often take these accusations personally, feeling the need to defend their own dignity.

Some people feel a stronger sense of national identity and a demand for solidarity.  However, this rarely leads to adopting the Kremlin's imperial nationalism. Unlike the government, ordinary Russians see themselves in a world of nation-states, not of imperial conquest.

A shared sense of uncertainty is what unites them. While people cope in different ways, it still makes planning the future difficult and leads to widespread pessimism.

On the one hand, the war is becoming normalised, turning into an unremarkable part of life. People resist both the Kremlin’s ideological push and the opposition's calls to fight. On the other, they can't fully normalise it because it still creates anxieties and discontent.

"Premijer Slovačke Robert Fico je tokom našeg susreta uglavnom govorio o mirnom rješenju za sukob u Ukrajini, rekao je Putin novinarima nakon neformalnog samita Zajednice Nezavisnih Država.
Upitan o mogućnosti da se sukob završi 2025. godine, Putin je poručio da vjeruje u Boga i da je Bog uz njih.
Putin je naglasio da će Moskva nastaviti da ostvaruje sve ciljeve u okviru specijalne vojne operacije u 2025. godini.
"To je zadatak broj jedan. Rusija će uvijek ostvarivati uspjehe na liniji razdvajanja", poručio je Putin.
On je naveo da se svaki dan informiše o situaciji na frontu i danonoćno dobija informacije.
Putin je otkrio da mu je američki predsjednik DŽozef Bajden još 2021. godine tokom razgovora predložio da se odloži prijem Ukrajine u NATO, prenosi "Sputnjik".
"Predložio mi je upravo to – odložiti članstvo Ukrajine u NATO na 10-15 godina, jer još nije spremna", rekao je Putin novinarima komentarišući to što u timu novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa govore da bi ukrajinski sukob mogao da bude zamrznut pod uslovom odlaganja stupanja Kijeva u NATO na 10-20 godina. 
(Srna) Foto: Srna

Career

Personal life and death

The Year of the Snake has frequently been tumultuous for Russia. Revolutions in 1905 and 1917, collectivization & purges in 29, the war in 41, Stalin's death in 53, the collapse of the Communist Bloc in 1989. Perhaps the snake in the Kremlin is due for a dramatic change in 2025..

— Garry Kasparov (@Kasparov63) January 1, 2025