S jedne strane baveći se sobom i mangupima u vlastitim redovima, a s druge u strahu od najnovije ruske ofenzive, Ukrajinci dočekuju 24. veljače i prvu obljetnicu agresije na njihovu zemlju.
Više od svega Zapad i njegove analitičare, ali i Moskvu, interesira sudbina ministra obrane, jednog od ključnih ljudi Volodimira Zelenskog i ključara brojnih tajni, ministra obrane Oleksija Reznikova. Tijekom vikenda i početkom ovog tjedna, i to iz visokih ukrajinskih izvora, plasirana je informacija o njegovom odlasku s te dužnosti, ali ne i iz vlade, jer je navodno trebao preuzeti Ministarstvo strateške i vojne industrije.
Što je istina i što se zbiva u krugu oko ukrajinskog predsjednika, razgovarali smo s Maksimom Kamenjeckim s kijevskog Instituta za međunarodne odnose i profesorom na Sveučilištu "Taras Ševčenko".
– Radi se – kaže nam naše sugovornik – o lažnim informacijama, jer ministar Reznikov nije otišao sa svoje funkcije. S takvom mogućnošću je prije par dana u javnost "izletio" parlamentarni zastupnik i šef kluba zastupnika stranke Sluga naroda David Arahamija.
Kao pravnik i osoba koja snosi odgovornost za sebe i svoju ekipu, Reznikov je imao problema s nekoliko skandala u svom resoru. Jedan se tiče njegova pomoćnika zaduženog za logistiku, a drugi ravnatelja odjela zaduženog za opskrbu vojske. Obojicu se teretilo za neke ugovore i korupciju i ministar je uistinu bio spreman otići.
Međutim, imao je razgovor s predsjednikom, ali Zelenski se nije složio s tim potezom u vrijeme rata, iako se radi o političkom tijelu, za razliku od glavnog stožera. Na koncu su stigli novi ministar unutarnjih poslove i šef kontraobavještajne službe.
Naslanjajući se na (dez)informaciju o odlasku Reznikova, ukrajinski, a posljedično i zapadni mediji raspisali su se o liku i djelu Kirila Budanova, koji je s dužnosti prvog čovjeka vojne obavještajne službe (GUR) trebao navodno zasjesti u fotelju ministra rata. Budanov se, inače, proslavio vodeći posljednjih godina tajne operacije u dubini okupiranog teritorija, pa čak i unutar Rusije.
– Čitava biografija Kirila Budanova je zatvorena, ali da je vodio operacije na okupiranim područjima, uključujući Krim, ali i Rusiju, to je istina. Ispekao je znanje u takvim specijalnim pothvatima, ali za vođenje ministarstva traže se druge vrline, prije svega političke, kao i iskustvo. To je ono što Reznikov ima.
Pratim ga od 2004. godine kada je dospio u fokus javnosti, jer je bio na čelu odvjetničkog tima koji je na Vrhovnom sudu uspio spriječiti Janukovičev pokušaj falsificiranja izbora. Na koncu je u trećem krugu pobijedio Juščenko.
Kasnije je istim poslom bio angažiran kada je isto tako Janukovič pobijedio Timošenko. Uistinu ima političko znanje i znao je sada što mu je činiti s mandatom kada su najmanje tri osobe oko njega bile zatrovane optužbama za korupciju – novodi Kamenjecki.
Prema onome što nam je također ispričao, Rusi su u utorak navečer, odnosno u srijedu već bili pokrenuli novu ofenzivu.
– Krenuli su na crti bojišnice od nekoliko stotina kilometara, ali naši vojni stručnjaci kažu da su prilično neorganizirani i bez podrške tehnike, ali s brojnim ljudstvom. Vladimir Putin dao im je u zadatak da do početka ožujka zauzmu čitavu Donjecku oblast.
Zašto im je unatoč ogromnim gubicima koje imaju toliko važan grad Bahmut?
– Ako analizirate teren i konfiguraciju, vidjet ćete da se grad nalazi između brdašaca i rijeke. To je nešto što Rusima jako smeta, a našim snagama olakšava obranu. Uspiju li zauzeti cijeli grad, to bi im otvorilo operativni pravac prema Slavjansku i dalje zapadu, odnosno sve do granice Donjecke oblasti.
Wagnerovce su tamo zamijenili redovitom vojskom uključujući padobrance i marince, što vam također puno govori. Rusi su navodno uspjeli na jednom dijelu prijeći rijeku i zauzeti istok grada, ali im je problem što su na nižim položajima od naše vojske, pa forsirajući rijeku trpe ogromne gubitke. Zato sada pokušavaju okružiti grad i okolicu – ističe Kamenjecki.
Istovremeno se govori i o ukrajinskoj kontraofenzivi, i to na Berdnjansk kao ključu za oslobađanje Krima.
– Da, to bi mogao biti jedan od pravaca, jer bi se odsjekao jedan veliki dio ruskih snaga južno do Hersona i presjekao kopneni put prema Krimu, ali meni se izglednijim u ovom trenutku čini ukrajinska akcija u Donjeckoj regiji, znači oko Bahmuta i Soledara – veli Kamenjecki.
Koliko god se govorilo da bi Putin na prvu obljetnicu mogao obnoviti stari cilj ovladavanja Kijevom i cijelom Ukrajinom preko marionetske vlade koju bi instalirao, odnosno udariti s juga, istoka i sjevera (Bjelorusija), on ne drži takvo što izvjesnim.
– To je bila Putinova početna greška koja će kasnije koštati cijele kampanje i rata. Pretpostavljam da je njega vojska pokušala uvjeriti da se skoncentriraju na Donbas, ali je više vjerovao ekipi iz sigurnosnih službi i FSB-u, koji su mu plasirali priču da će, čim uđu na naš teritorij, vlada automatski pasti, a Zelenski pobjeći. Ovi iz FSB-a čak su imali plan kako će rasporediti luksuzne stanove u Kijevu i gdje će koji od njih živjeti.
A što se tiče Bjelorusije i njihova ulaska, pa oni su već u ratu protiv Ukrajine, jer su ruska baza odakle se lansiraju rakete na naše gradove, polijeću izviđački zrakoplovi i slično.
Aleksandar Lukašenko se, međutim, boji kako bi vojska i stanovništvo reagirali s naredbom za ulazak njihove kopnene vojske na ukrajinski teritorij, odnosno da ga ne bi svrgli visoki časnici i prosvjednici na ulicama. Jednom se krajem 2020. izvukao, ali sada bi teško uspio – uvjeren je Maksim Kamenjecki.
A toliko puff pieces izašlo u medijima o Budanovu u posljednjih par dana, najdraži detalj mi je bio da ima žabu u uredu.