Rat u Ukrajini

Russian President Vladimir Putin said on Friday there had been some progress in Moscow's talks with Ukraine, but provided no details.

"There are certain positive shifts, negotiators on our side tell me," Putin said in a meeting with his Belarusian counterpart Alexander Lukashenko, adding that talks continued "practically on a daily basis".

Putin did not elaborate, but said in the televised remarks that he would go into more detail with Lukashenko.

Janko Suvar wrote:Oliver Carroll
@olliecarroll
Now Kremlin’s Peskov confirms possible meeting between Putin and Zelensky

Filipenko wrote:Jbt, sinoc se sprdam sa kojotom kako je u Zagrebu mozda pao ukrajinski avion jer polecu odande samo ne smeju da objave, a jutros ladno ispada da jeste ukrajinska letelica i nagadjanja da je cilj bio mesto Yarun, koji se zove isto kao i deo Zagreba.

Kako da vam kazem, nadam se da znaju razliku izmedju Belgoroda i Beograda, a ne zaboravite da je vrlo verovatno da su te dronove programirali Turci, ili jos gore, srpski IT-jevci.

kondo wrote:Iatros zatvorio vrata za Ruse i Beloruse kao pacijente

The clinic did not leave the many negative Google reviews and comments on Facebook unanswered. On its homepage, the private clinic has published a statement. It says: "Our intention was to express sympathy with the Ukrainian people". In addition, the clinic admits the mistake: "This thought was not completed in its entirety at that time." It goes on to say, "We fully accept this criticism."

The question remains open as to whether the decision will be reversed. Even if the apologetic lines suggest it, "Far be it from us to discriminate or exclude patients on the basis of their origin. We apologize that this impression was created." In addition, the clinic had donated 10,000 euros to the organization Doctors Without Borders to support its mission in Ukraine.

"Nevjerojatno je da usred rata u Europi poleti jedna letjelica brzinom lovačkog aviona i doleti sve do glavnog grada jedne NATO države i tamo se sruši jer je ostala bez goriva. To je letjelica koja je kroz NATO zemlje Rumunjsku, Mađarsku i Hrvatsku prošla nezapaženo", rekao je Selak.

"To je za mene sramota, to je sramota za NATO, to je sramota za zaštitu zračnog prostora država članica ovog saveza koji bi taj prostor treba štititi, ali to u ovom slučaju nije radio", poručio je vojni pilot u mirovini Ivan Selak.

"Oni sad tamo negdje u španjolskom Torrejónu, gdje je zrakoplovno operativno središte NATO-a, smišljaju odgovore koji će biti, u smislu, da su vidjeli sve, ali su kontrolirali stvari. Ali nisu kontrolirali. Demantira ih činjenica da pukom srećom letjelica nije pogodila studentski dom", poručio je.

"Ako nije viđena u zraku, onda radari koje imamo vrijede 0 bodova"

Pitamo ga oko odgovornosti hrvatske protuzračne obrane.

"To može biti isključivo krivica NATO-a. VI ne dižete svoje avione u ovom slučaju, nego je NATO taj koji reagira, procjenjuje, koordinira i upravlja zaštitom zračnog prostora. Ako letjelica nije viđena u zraku, onda radari koje imaju Rumunji, Mađari i mi vrijede nula bodova", govori.

"Letjelica je letjela na 1300 metara visine, morala je biti vidljiva. Ona je dužine Rafalea, aviona F-16 ili MiG-a 21, morala je biti primjetna. Čak nije išla brzo, išla je samo oko 700 km/h", dodao je.

Vojni analitičar Robert Barić u razgovoru za Net.hr objašnjava da je riječ o modelu Tupolev 141 Strizh, izvidničkoj besposadnoj letjelici koja je bila u naoružanju Crvene armije od 1979. do 1989. godine, namijenjena je prikupljanju podataka na većim dometima do 500 kilometara.
Ta je letjelica, navodi Barić, poslije 1989. povučena, a kasnije je iz nje razvijena novija verzija, Tu-243.
"Ukrajinci su, čini se, barem tako navode izvori, 2014. godine ponovo reaktivirali te besposadne letjelice, koje su bile u skladištu i koristili su ih za prikupljanje podataka nad Donbasom. Jedini scenarij koji ima smisla jest da je ta letjelica lansirana radi prikupljanja podataka s ukrajinske strane, a onda se nešto dogodilo, možda kvar sustava navođenja", kaže nam Barić.
"Vi kada lansirate tu letjelicu, ona nema nikakav dodir s postajom na zemlji, već leti prema programiranom smjeru leta i obavlja zadaću. Vraća se otprilike na mjesto gdje je programirano da će biti pokupljena", pojašnjava nam vojni analitičar te dodaje da se ona može više puta koristiti.
"Tu-141 nema nikakvo podvozje, nikakvu mogućnost slijetanja. Umjesto toga, prvo se aktiviraju zračne kočnice koje je dovoljno uspore da se aktiviraju dva padobrana koji je onda jednostavno spuste na zemlju, nakon čega se pokupi, ponovo pripremi i može se ponovo lansirati s lansirne rampe", veli nam Barić.
Brzina leta ove letjelice je oko 1000 km/h maksimalno, a domet joj je do 1000 kilometara, s time da treba uračunati da letjelica mora doći do područja operacije i vratiti se natrag, napominje Barić.
Originalni projekt Tu-141 bio je inače zamišljen kao malo kompleksniji uređaj. "Originalni plan predviđao je da se napravi besposadna letjelica koja bi išla u takozvanom dvostrukom modu. Pri probijanju i ulasku u protivnički prostor, išla bi na maloj visini supersoničnom brzinom, a onda bi usporila na subsoničnu brzinu, snimila podatke i ponovo supersonično probila protivničku obranu. Međutim, to je bio preambiciozni zahtjev, koji se jednostavno nije mogao ostvariti", govori nam Barić, dodajući da je konstruktor Tupolev nakon tog zahtjeva rekao da je to previše za to što su predvidjeli te da se letjelicu mora značajno povećati.
Barić dodaje kako neki strani izvori navode da je letjelica došla iz područja zapadne Ukrajine.
"Ako su je Ukrajinci upotrijebili, a sada već neki izvori navode da je došla iz područja zapadne Ukrajine, sasvim je moguće da je bila namijenjena za izvidnički let iznad južne i jugozapadne Bjelorusije, gdje se nalaze koncentrirane ruske snage te neke bjeloruske snage za koje se spekulira da bi možda mogle sudjelovati u bojnim djelovanjima", kaže analitičar. "Jednostavno se nešto poremetilo u sustavu navođenja i ona je otišla suprotnim smjerom i došla do Hrvatske preko cijele Mađarske", kaže Barić.
Na pitanje kako je moguće da je niti u Mađarskoj niti u Hrvatskoj nitko nije primijetio, Barić pojašnjava da su te letjelice ipak namijenjene za let na malim visinama te imaju relativno mali radarski odraz.
"Lakše se otkrivaju letećim zrakoplovnim postajama, koje nemamo niti mi niti Mađari. Nije ju lako zamijetiti i prošla je", zaključuje Barić, dodajući da je to "dokaz koji pokazuje koliko je ovaj rat u Ukrajini zapravo relativno blizu."