Ekologija

29. juna u 17h na našoj Facebook stranici pratite uživo konsultativni sastanak “Tailor made – Zakoni po meri vlasti”.

Povod za organizovanje konsultativnog sastanka su sve učestaliji primeri prekrajanja zakona u skladu sa svakodnevnim i kratkoročnim potrebama vlasti, investitora i privatnih interesa.

Uvodna izlaganja će izneti:

● Rodoljub Šabić, advokat i član Upravnog odbora RERI-ja
● Čedomir Kokanović, advokat i
● Jovan Rajić, advokat i Predsednik Upravnog odbora RERI-ja

Na sastanku će biti reči i o poslednjim predlozima izmena Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, Zakona o parničnom postupku, kao i nedavno usvojenom Zakonu o rudarstvu i geološkim istraživanjima.

Volkswagen je objavio kako od 2035. prestaje proizvoditi vozila s pogonom na motore s unutrašnjim izgaranjem. U skladu je to s općom politikom Europske unije o prelasku na čišće izvore energije, ali i s namjerom da zajednica država Starog kontinenta bude svjetski lider u proizvodnji baterija za takva vozila. U tom kontekstu iznimno je važan litij čijih bogatih nalazišta ima i u Europi, Portugalu koji je dio EU, ali i u Srbiji koja po tome i prednjači. Zatim su tu slični projekti planirani i u Finskoj, Španjolskoj, Češkoj i Austriji. Međutim, ne ide sve tako lako, u Portugalu je pred otkazivanjem projekt otvaranja rudnika u Montalegreu kojim je trebala upravljati tamošnja kompanija LusoRecursos. Odustaju od 500 mil. eura João Pedro Matos Fernandes, portugalski ministar okoliša, naznačio je prošlog mjeseca kako se taj projekt vrijedan 500 milijuna eura za koji je potpisan ugovor 2019. godine najvjerojatnije neće realizirati. Naznačio je da je razlog manjak profesionalizma kompanije koja nije pružila dovoljno jake studije o utjecaju na okoliš svojeg projekta vađenja litija. U međuvremenu se kao ulagač u vađenje litija u toj europskoj zemlji pojavila još jedna korporacija, to je Savannah koja je ondje zainteresirana za projekt u Mino Barrosu.

Australska multinacionalna kompanija Rio Tinto još je 2004. godine otkrila jedan veliki depozit u Jadru u Srbiji. Analitičari procjenjuju da bi, kada vađenje litija u zapadnoj Srbiji počne, prihod toj kompaniji mogao narasti za 2 do 3 posto što je dovoljno za vidljivije povećanje njezine tržišne vrijednosti koja sada iznosi 140 milijardi dolara. No ni u Srbiji nisu više oduševljeni mogućnošću da Rio Tinto krene s iskapanjem litija punim kapacitetom nakon prilično loših prvih iskustava. Kao i u Španjolskoj gdje bi također australska kompanija Infinity Lithium trebala početi s vađenjem u regiji Extremadura nedaleko od grada Caceresa, a što je izazvalo otpor lokalnog stanovništva jer se nalazište nalazi unutar parka prirode. A Infinity je sporazum s European Battery Allianceom, tijelom osnovanim kako bi se uspostavio lanac opskrbe u svrhu razvoja projekta europske baterije.
Tim memorandumom australska se kompanija nadala kako će lakše dobiti europski novac, no prije novca dobila je snažan otpor lokalnih enviromentalista. U Srbiji, koja nije dijelom EU te ne potpada pod njegovu regulativu, dolazi do otrežnjenja nakon što je Rio Tinto posljednjih nekoliko godina nudio izdašne iznose za hektare zemlje u zapadnoj Srbiji, otkupljujući od lokalaca i cijela imanja, čak i kuće. No nikada nitko nije objasnio što točno će australska korporacija tamo raditi, na koji se način vadi litij, kolike su opasnosti od šteta u slučaju neke nezgode.
Novac je u većini slučajeva bio prejak argument da bi se sačekali odgovori na ova pitanja, za kuću od 200 kvadrata i 30 hektara ze mlje plaćalo se 200.000 eura, što je daleko iznad tržišne vrijednosti nekretnina tog kraja. Za srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića rezerve litija u Srbiji pravi su eldorado jer vrijede milijarde eura. Iako je Rio Tinto već pokupovao velike površine zemljišta za rudnik, Vučić u medijima ističe kako vađenje dolazi u obzir jedino ako se u Srbiji otvori tvornica baterija, a možda i električnih automobila te procjenjuje da bi prihodi od baterija bili 3-4 milijarde eura godišnje. – Kod nas ne dolazi u obzir samo rudarenje. Proizvodnja bi krenula tek 2026. godine, a za 56 godina, samo s tim, prihodi bi bili 600 milijuna eura – kaže Vučić. Rekao je i kako će tražiti da dođe jedan od najvećih proizvođača automobila i da u Srbiji proizvodi električna vozila. – Ne damo sirovine izvan naše zemlje. Radite baterije, ali i vozila u Srbiji. Utjecaj na BDP godišnje bi bio 10,3 milijarde eura, a ukupni prihodi bili bi nevjerojatnih 19,7 milijardi eura na godišnjoj razini – kaže on. Skeptici pak ističu kako u Čileu, koji je jedan od najvećih izvoznika litija već godinama, do danas nema tvornice baterija. Europski put transformacije u čistu energiju izvjestan je, ali očito i s dosta prepreka.

Farming is also highly concentrated: Three states supply three-quarters of the vegetables in the US, and 2 percent of feedlots supply three-quarters of the country’s beef. What’s more, both crops and livestock are genetically uniform. A quarter of the genetic material in America’s entire Holstein herd comes from just five bulls. (One of them, Pawnee Farm Arlinda Chief, contributed nearly 14 percent.) Monocultures like this are exceptionally vulnerable to disease. They are an all-you-can-eat buffet for pests and pathogens. With or without the assistance of a studious terrorist, the world is just as susceptible to an agricultural pandemic as it was to Covid-19—and, if anything, less prepared to fight it.

ćaća wrote:koliko sam ja citao, veci problem ce biti adaptacija elektroenergetske infrastrukture da to isprati.

Osiromašeni litijum: Istine, laži, zablude i interesi
https://novaekonomija.rs/vesti-iz-zemlje/osiroma%C5%A1eni-litijum-istine-la%C5%BEi-zablude-i-interesi

Stanovnici Perleza u okolini Zrenjanina otkopavaju džakove plastičnih flaša koje je kineska firma za reciklažu plastike zatrpavala i skrivala od inspekcije i građana. Nedavno je zamenik gradonačelnika grada Zrenjanina otvorio ovaj pogon jer se 'uverio' da je sve po zakonu. pic.twitter.com/Y5otkIYNgD

— Shmeergla (@shmeergla) June 13, 2021

Erős Pista wrote:Zasto si rasista?