Na današnji dan
- Posts : 10694
Join date : 2016-06-25
- Post n°727
Re: Na današnji dan
Osnovan Izrael pre 70 godina.
Osnovan Varsavski pak-1955
Luj XIV dosao na presto-1643
Osnovano prov englesko naselje na tlu Severne Amerike-1607
1999 NATO bombardovao kolonu albanskih izbeglica kada je ubijeno 87 ljudi, uglavnom deca
Rodjen Franjo Tudjman-1922
Osnovan Varsavski pak-1955
Luj XIV dosao na presto-1643
Osnovano prov englesko naselje na tlu Severne Amerike-1607
1999 NATO bombardovao kolonu albanskih izbeglica kada je ubijeno 87 ljudi, uglavnom deca
Rodjen Franjo Tudjman-1922
- Posts : 11572
Join date : 2014-10-27
Location : kraljevski vinogradi
- Post n°729
Re: Na današnji dan
Hrvat u Srbiji, Srbin u Hrvatskoj.
_____
Ha rendelkezésre áll a szükséges pénz, a vége általában jó.
- Posts : 28265
Join date : 2015-03-20
- Post n°730
Re: Na današnji dan
Hubert de Montmirail wrote:
cekaj, ovo je onaj ortak iz DZA ILI BU, zar ne?
_____
#FreeFacu
Дакле, волео бих да се ЈСД Партизан угаси, али не и да сви (или било који) гробар умре.
- Posts : 22555
Join date : 2014-12-01
- Post n°731
Re: Na današnji dan
otto katz wrote:HrvatDalmatinac u Srbiji, Srbin uHrvatskojDalmaciji.
- Posts : 10317
Join date : 2012-02-10
- Post n°732
Re: Na današnji dan
Kondo wrote:Hubert de Montmirail wrote:
cekaj, ovo je onaj ortak iz DZA ILI BU, zar ne?
da
- Posts : 22555
Join date : 2014-12-01
- Post n°733
Re: Na današnji dan
Ovako je nekada bilo na danasnji dan...
- Posts : 28265
Join date : 2015-03-20
- Post n°735
Re: Na današnji dan
https://www.economist.com/node/346800
_____
#FreeFacu
Дакле, волео бих да се ЈСД Партизан угаси, али не и да сви (или било који) гробар умре.
- Posts : 10317
Join date : 2012-02-10
- Post n°737
Re: Na današnji dan
Kondo wrote:https://www.economist.com/node/346800
- Posts : 11034
Join date : 2014-10-28
- Post n°738
Re: Na današnji dan
prva asocijacijaHubert de Montmirail wrote:
_____
most of us probably not getting better
but not getting better together
- Posts : 18425
Join date : 2014-12-12
- Post n°739
Re: Na današnji dan
:hail:Uf, jedan od omiljenih komada
pokretnih slika.
pokretnih slika.
- Posts : 28265
Join date : 2015-03-20
- Post n°740
Re: Na današnji dan
uzasno mi je antipatican ivan djuric an ženeral, pre svega verbalno, ali je njegova vizantologija vrlo ozbiljna. jedna od 2-3 nauke koje bih razmotrio da imam sansu da ponovo biram u zivotu. ionako ću morati zbog nove uloge grčke u mom životu.
_____
#FreeFacu
Дакле, волео бих да се ЈСД Партизан угаси, али не и да сви (или било који) гробар умре.
- Guest
- Post n°741
Re: Na današnji dan
Na današnje dane
Šezdeset osma na stranicama časopisa Student
Jelena Lalatović · 05.06.2018.
Studentski protesti u Beogradu od 3. do 10.juna 1968. izbrisani su iz kolektivnog pamćenja tako što su transformirani u niz anegdota o „studentima idealistima“, ili u reakcionarnijoj verziji ovog urbanog mita o „studentima hipicima“, koje je Tito poslao nazad na spremanje ispita.
Šezdeset osma kao zbir revolucionarnih i radikalnih pokreta od Amerike do Indonezije, tj. šezdeset osma kao odgovor radničkih, studentskih i drugih progresivnih pokreta na restrukturiranje kapitalističkog tržišta, praćeno ojačavanjem i instaliranjem sve autorirarnijih režima, od Francuske do Jugoslavije, postoji samo u istorijama koje pišu marksistkinje i marksisti.
Nedeljnik Student, glasilo Saveza studenata Beogradskog univerziteta, čiji je izdavač bila Konferencija Saveza socijalističke omladine Srbije, predstavlja svedočanstvo šezdeset osme kakvu nemamo priliku da upoznamo u dominantnom prokapitalističkom diskursu. Vanredni brojevi, čiji je urednik bio Đorđije Vuković, koji su izlazili svakodnevno tokom junskih protesta u tiražu od 80.000 primeraka svedoče o policijskoj brutalnosti i represiji, o viskom stepenu političnosti studentskih zahteva, kao i o nameri studentkinja i studenata, profesorki i profesora Beogradskog univerziteta da probleme medijske cenzure i nedemokratskih praksi (npr. nepravedna raspodela socijalnih stanova i njihova preprodaja, koja je zakonom bila zabranjena) povežu sa rastom klasnih nejednakosti tj. da ukažu na pogubne učinke koje je privredna reforma iz 1964/1965. imala na radničku klasu u Jugoslaviji. Teme o kojima se kontinuirano pisalo na stranicama Studenta tokom čitave šezdeset i osme – odnos studentskog avangardizma i istorijske uloge proletarijata u borbi za socijalizam, rasprave o kompleksnosti klasnog položaja studenata, o nezaposlenosti mladih stručnjaka, te brojni izveštaji o radničkom i studentskom organizovanju u svetu, sa posebnim akcentom na majske demonstracije i štrajkove u Parizu – pokazuju da junske proteste nisu organizovali „nacionalno svesni“ entuzijasti ili zagovornici tržišnog kapitalizma, već upravo suprotno. Na udaru režima i policije početkom juna šezdeset i osme našli su se, pre svega, klasno svesni socijalisti koji su razumevali dubinu i globalnih i lokalnih nejednakosti.
Poslednji majski broj Studenta u znaku stopedesetogodišnjice od rođenja Karla Marksa
Prvi vanredni broj, 4. jun 1968.
Studenti i režim
„Polazeći od nekih temeljnih načela naše revolucije, koja se sada zatamnjuju ili, pak, relativizuju, ovaj pokret će nastojati da izvrši jednu korenitu analizu naših društveno-političkih prilika“, stoji na naslovnici Studenta koja najavljuje osnivanje studentskog pokreta na Beogradskom univerzitetu. Ključna kontradiktornost studentske pobune leži u tome što su radikalno levi zahtevi u javnost izneti pomoću glasila i organizacija koje su de facto i de iure bile pod kontrolom države.
Student, između ostalog, odlično dokumentuje nivo socijalnih nejednakosti u Jugoslaviji, te isključenost radničke klase, ali i studentske populacije iz odlučivanja. Međutim, uporediti sukob između tadašnje partijske birokratije i studentskog pokreta sa onim što nam je poznato iz savremenog iskustva – korumpirana državna administracije u saradnji sa oportunim studentskim organizacijama protiv studentskog pokreta koji se bori za poboljšanje materijalnog položaja studenata – bilo bi netačno i nepošteno iz najmanje dva razloga. Najpre, ma koliko da je komodifikacija kulture i obrazovanja i pre pedeset godina prepoznata kao problem, njene razmere gotovo su nevidljive u poređenju sa današnjim, a zakonski okvir i politička volja da se one sprovode naprosto nisu postojali. Dalje, studentski pokret na Beogradskom univerzitetu, kao i studentski pokreti u Francuskoj, Italiji, Nemačkoj, samorazumevali su se kao neka vrsta avangarde radničke klase, koja na istorijsku pozornicu stupa sa verom u izvodljivost radničke revolucije (na Zapadu) tj. u ostvarivost socijalističkog društva (u Jugoslaviji).
Stoga je nedelju dana demonstracija, sukoba s policijom i pokušaj zabrane Studenta teško razumeti ako nemamo u vidu jednu od ključnih formulacija sa stranica Studenta: samoupravna prava studenata. Zahtev da se zagarantovana samoupravna prava skoro četvrt veka od osnivanja socijalističke Jugoslavije u praksi i ostvare iskazan je i parolama poput „Posla svima“, „Radnici, naša borba je i vaša borba“.
Studentski zahtevi objavljeni pod nazivom „Akciono-politički program“ artikulišu dvostruku ulogu studentskog pokreta.
Prva tri zahteva koja je studentski pokret izneo ticala su se sprečavanja dezintegracije društvene svojine u akcionarsku, dostupnosti stanovanja i zaustavljanja komercijalizacije kulture. Ostali zahtevi obuhvatali su klasnu dimenziju potrebe za reformom univerzitetskog obrazovanja – zahtevalo se da se obrazovni sistem reformiše tako da „razvija teoriju i praksu socijalizma“, da se svi oblici školarina ukinu, te, između ostalog, da struktura studentske populacije odgovara strukturi opšte populacije. Ovom poslednjem zahtevu prethodili su izveštaji o konstantnom opadanju studentskog standarda – smanjivanju kredita i stipendija – nezadovoljavajućim uslovima u domovima i menzama, te analiza na osnovu koje se zaključilo da nesrazmerno mali procenat dece iz radničkih i seljačkih porodica uopšte upisuje studije.
Vanredni brojevi Studenta, tj. izveštaji o povređenima i pretučenima u demonstracijama, takođe ruše još jedan uvreženi stav – stav o Titovoj naklonjenosti studentima i spremnosti države tj. Saveza komunista Jugoslavije da studentskim zahtevima izađu u susret.
Vanredni broj 3., 11. jun 1968.
Pola veka kasnije – lekcije šezdeset osme
Žar i borbenost sa stranica „Studenta“ prenose lekcije koje su i danas relevantne. Pitanja materijalnih uslova studiranja te pitanja medijske demokratije postaju, kako je to studentski pokret okupljeno oko Studenta pokazao, pitanja javnog interesa onda kada se ne beži od njihovog socijalnog karaktera i političkog sadržaja. Međutim, apstraktno formulisani zahtevi za klasnom jednakošću, ne umanjujući uticaj policijske represije i medijske cenzure, nisu uspeli da dopru do velikog dela radničke klase, zbog čega sedmica studentskih demonstracija nije uspela da izrodi jedinstveni klasni front. Najveća pretnja režimu, baš kao što pokazuje slamanje studentskog pokreta na Beogradskom univerzitetu pre pedeset godina, i dalje ostaje organizovana radnička klasa. Utoliko je pokušaj studenata da pridobiju radnike iskustvo koje može da inspiriše studentske i omladinske organizacije i danas. Naposletku, šezdeset osma i u Evropi i na Beogradskom univerzitetu jeste podsetnik da svaka društvena pobuna inspiriše druge ljude i kolektive na organizovanje, te da su entuzijazam, solidarnost i vera da je drugačiji svet ipak moguć vrednosti bez kojih se ne možemo upustiti u borbu protiv kapitalizma i nejednakosti koje se neprekidno produbljuju.
[url=http://www.addtoany.com/add_to/print?linkurl=http%3A%2F%2Fwww.masina.rs%2F%3Fp%3D6815&linkname=%C5%A0ezdeset osma na stranicama %C4%8Dasopisa Student][/url]
- Guest
- Post n°742
Re: Na današnji dan
sa jednim danom zakašnjenja...
#OnThisDay in 1968 Robert F. Kennedy was shot in Los Angeles. He would succumb to his wounds the following day. The Soviet press used the occasion to dub the United States as the Shooting States of America. From East View's Ogonek Digital Archive pic.twitter.com/RS7U9929a4
— East View Info Svcs (@EastViewPeeps) June 5, 2018
- Posts : 8696
Join date : 2016-10-04
- Post n°743
Re: Na današnji dan
Боли ме глава од оног прелома.
Како су мислили да се оно чита?
Са друге стране, немам ништа против музике од које те боли глава
Како су мислили да се оно чита?
Са друге стране, немам ништа против музике од које те боли глава
- Posts : 18425
Join date : 2014-12-12
- Post n°744
Re: Na današnji dan
Стрељајушчије Штати Америки U sridu!
- Posts : 40143
Join date : 2012-02-12
Location : имам пуну полицу књига, која ми је главна?
- Post n°746
Re: Na današnji dan
Да нису навели тих 28 година, ово је ладно могло да звучи као вест у неком блатоиду, само фали прозивање мурије и правосуђа. Овако, сви ће да се праве луди јер која то година плус 28 даје коју то опет годину, Ђуро?
_____
I drove a škodilak before it was cool.
Морони на власти чешће мењају правила него гаће.
- Guest
- Post n°747
Re: Na današnji dan
Ono kad si idiot za koga je nacistička okupacija Evrope počela aprila 1941. (između ostalih razloga).
i koji ne zna da je Austrougarska objavila rat Rusiji, 6. avgusta 1914.
Związek Walki Zbrojnej (ZWZ; Union of Armed Struggle) was an underground army formed in Poland following its invasion in September 1939 by Germany and the Soviet Union that opened World War II. It existed from 13 November 1939 until 14 February 1942, when it was renamed into Home Army (Armia Krajowa, AK).
i koji ne zna da je Austrougarska objavila rat Rusiji, 6. avgusta 1914.
- Posts : 8696
Join date : 2016-10-04
- Post n°748
Re: Na današnji dan
Preskočio si deo sa najodlikovanijim, da nisi malo prilegao posle ručka da se odmoriš?
- Posts : 8696
Join date : 2016-10-04
- Post n°749
Re: Na današnji dan
PS inače videh neko saopštenje gde se žale da im nisu objavili pomen.
http://poks.rs/2018/07/16/politika-i-novosti-odbili-citulje-drazi-i-nikolaju-romanovu/
Je li ovo iz Politike?
http://poks.rs/2018/07/16/politika-i-novosti-odbili-citulje-drazi-i-nikolaju-romanovu/
Je li ovo iz Politike?
- Posts : 34222
Join date : 2012-02-10
- Post n°750
Re: Na današnji dan
Ne znam. Mozda je Dnevnik
_____
★
Uprava napolje!
|
|