Mogo si da spavaš na klupi...

Talason wrote:Zašto bi iko ikada gledao štimca duže od dela sekunde

Nakon povratka iz Austrije 1971. Vajta dizajnira, izrađuje i prodaje hipi nakit. Paralelno je pjevao sa grupom Veziri u Travniku gdje zamjenjuje pjevača Josipa Pejakovića, koji se kasnije posvetio glumi

Pevač Seid Memić Vajta (72) proslavio se pesmom "Lejla" kojom je 1981. godine predstavljao bivšu Jugoslaviju na Evrosongu. Tada su mu prateće vokale pevale Neda Ukraden, Ismeta Dervoz i Jadranka Stojaković.

U njegovom opusu su još pesme "Prevari me srce moje", "Azra", "Zlatna ribica", ali pevač poslednjih nekoliko godina ne snima pesme i nema nastupe.
Kako je ranije pričao, iako je doprinose uplaćivao 40 godina, penzija koju je dobio iznosi 326 maraka, odnosno oko 172 evra, ispričao je ranije

Najveća bruka Olimpijskih igara u Sarajevu '84: Kako su Mate i Fahrudin opljačkali Kirka Daglasa...

Februar 1984: Za 48 časova zatvoren restoran "Una" vlasnika Fahrudina Šehića, koji je glumcu Kirku Douglasu i njegovom društvu večeru naplatio deset puta skuplje, i to u dolarima ... Zatvorena još tri kafića zbog istog prestupa ...
Sve je u Sarajevu funkcionisalo gotovo savršeno za vreme Olimpijade, osim nekoliko privatnih sistema za - pražnjenje džepova. Jedan od tih sistema zove se restoran "Una", privatna ugostiteljska radnja, vlasnik Fahrudin Šehić.

U sredu, 11. februara, čulo se da je dva dana ranije u "Uni" večerao glumac Kirk Douglas sa svojim društvom. Umesto da naplati 5.400 dinara, vlasnik je uvećao račun za deset puta - naplatio je ravno 54.000. Restoran je odmah zatvoren.

Fahrudinova priča

Restoran "Una", iznad čuvenog baščaršijskog zdanja Morića-hana... Na kucanje niko ne odgovara. Zavesa na gornjem spratu pomakla se tek kada je vlasnik primetio da neko slika. Časak kasnije, Fahrudin počinje da othukuje:
- Aih, aih, bolan, šta me to zadesi?
Othukuje, ali nikako da kaže šta ga je to, zapravo, zadesilo. Greška je napravljena, a bruka će pasti na njega, nedužna. Radije bi pokazao knjigu utisaka iz njegovog restorana u koju su se ubeležiii mnogi poznati gosti.
U knjizi su zaista upisana poznata imena, Vidoje Žarković, Dušan Alimpić, Branko Mamula, jedan od direktora MOK-a, Ingemar Stenmark, grupa glumaca iz Jugoslovenskog dramskog pozorišta na gostovanju u Sarajevu... Svi hvale svoj provod u restoranu "Una", niko ne kaže da vlasnik "dere" prilikom naplate računa.
- Eto vidite - kaže Fahrudin. - A, kako je bilo? Nema tu mnogo šta... U podne tog dana došao kod mene neki Mate, veli da je kelner, iz Rijeke. Traži posao. A u mene posla ovih dana kol’ko hoćeš, pa ga ja uzmem da poslužuje. Nisam ga ni prijavio, mislio sam tako, na dan-dva, dok ova Olimpijada...
Te večeri je, zaista, Kirk Douglas došao u "Unu", sa svojim društvom, njih osmoro. Smešteni su u jednu prostoriju na gornjem spratu, i baš su lepo jeli, i baš su se lepo proveli. Vlasnik Fahrudin je posluživao dok je posluživao, i dok su se svi zajedno slikali (za dugo sećanje), a onda...
- Onda sam ja - objašnjava Fahrudin - oko pola dva ujutro o’šo da kupim još mesa za sutra, a onaj Mate uzeo račun koji je dole sačinila moja žena na 5.400 dinara, dodao jednu nulu dok se popeo i naplatio pet miliona i četiri stotine hiljada.
Kad se Fahrudin vratio iz kupovine, nema više gostiju, ali nema ni Mate.
Opljačkao i goste i Fahrudina. Pobegao. Gotova priča.

Inspektorova priča

Priča šefa Tržišne inspekcije Petra Vukovića mnogo je dokumentovanija:
- U utorak 10. februara dobili smo pismenu prijavu iz Organizacionog komiteta ZOI, sa priloženim računom iz restorana "Una", iz kojeg se videlo da je vlasnik restorana neopravdano uvećao cenu za deset puta i umesto 540 starih hiljada naplatio 5,4 miliona.
Inspekcija je utvrdila opravdanost i opštinski organ je odmah doneo rešenje da se restoran smesta zatvori do 1. marta. A što Fahrudin Šehić tvrdi da je neki Mate opljačkao i njega i goste?
Hostesa koja je te večeri pratila Kirka Douglasa tvrdi, kao i ostali iz društva, da ih je cele večeri služio Fahrudin Šehić, koji je napravio račun i naplatio – lično. Što je najteže, naplatio je u dolarima - ukupno 400 USA dolara.
Evo spiska nevolja koje su stigle, ili treba da stignu Fahrudina Šehića: sudija za prekršaje SO Stari grad, vlasniku "Une" već je izrekao zaštitnu meru oduzimanja dozvole za rad u trajanju od pet meseci; uslediće krivična prijava zbog neosnovanog dobitka većeg od 30.000 dinara i zbog naplate u devizama; prijava opštinskom organu za prihode; prijava opštinskom organu za rad zbog zapošljavanja radne snage bez ugovora; oduzimanje imovinske dobiti ostvarene neopravdanom naplatom.
Kad je reč o poslednjoj meri inspektor kaže da je Fahrudin pokajnički doneo 400 dolara u opštinu, da se vrate izvesnom gospodinu Weissu, koji je te večeri u Kirkovom društvu, platio račun.
Organizacioni komitet ZOI je ovo ponudio g. Weissu, uz izvinjenje, a g. Weiss je zamolio da se taj novac iskoristi u dobrotvorne svrhe.
- Aih, aih, bruke - othukuje i dalje Fahrudin. - I otkud to da snađe baš mene, koji sam donator... Dao sam deset starih miliona za ovu Olimpijadu.
- Dao deset, a pet odmah hteo da vrati - podsmevaju se ovde.
U vreme Olimpijade, još tri lokala u Sarajevu su zatvorena po ovako hitnom postupku. To su kafići "Stari sat", "Motori" i "Klub A" čiji su vlasnici Nedžo Alihodžić, Zekija Kapuz i Esad Taljanović naplaćivali usluge više nego što je propisano. Da inspekcija nije bila brza, za njih bi se reklo; to su oni što izbrukaše šeher-Sarajevo.
Tekst: Đ. D. (Osmica, 1984.)

Godine 1972., točnije 18. veljače te godine, Vijeće okružnoga suda u Doboju donijelo je odluku o trajnoj zabrani gramofonske ploče na kojoj je snimljena „Pjesma o otkupu“, u izdanju „Glasa komuna“ iz Doboja. Kako je rečeno, ova odluka je donijeta na osnovu optužnice Okružnog javnog tužitelja u Doboju i društveno-političkih organizacija dobojskog regiona, koje su ocijenile „da sadržaj pjesme vrijeđa neke nužne poslijeratne državne i partijske mjere.“

Fabrika duhana Sarajevo 31. marta ide u likvidaciju. Upravni odbor Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine zasjedao je danas i donio zaključak kojim se traži da se hitno obustave sve aktivnosti na procesu likvidacije, da se svi akteri države uključe i naprave procjenu šta znači FDS kao strateška kompanije koja je u nekom vremenu punila 10 posto budžeta. Traži se i omogućavanje proizvodnje kako bi radnici radili u preradi i primarnoj industriji. Radnici i sindikalci kazali su kako je proces privatizacije pun nejasnoća i kako te radnje treba ispitati.

I kažen ja njemu: Druže Tito, ako se ovo ovako nastavi, otiće nan Jugoslavija u trokurac! A kaže on meni: Znan, jebate, al više neman pojma šta bi činija! Kardelj vuče na jednu bandu, Ranković na drugu, Savka na treću, Jovanka na četvrtu… Više ne znan di mi je glava, časna rič! Kažen ja njemu: Da se mene pita, druže Tito, ja bi to sve ukinija! I Slovence, i Srbe, i Hrvate, i Bosance… Kaže meni drug Tito: Kakoš ukinit narode, bogga jeba? Ja kažen: Neš ih skroz ukinit, čoviče, negoš ih sve proglasit Jugoslavenima! Kaže drug Tito: E znan, a šta ćemo onda sa brastvom i jedinstvom naših naroda i narodnosti?

Mór Thököly wrote:Nema veze, dobar je  tekst, u stvari odlican

@Del re Robi K.

Koliko god da je bio predmet podsmijeha, Yugo je postao kultni automobil, ne samo u zemljama bivše Jugoslavije, već i šire. Proizvodnja ovog automobila prestala je 2008. godine, a mladi makedonski dizajner predstavio je verziju "Novog e-Yuga", automobila za 2025. godinu.

Kultni Yugić počeo se proizvoditi 1980-ih, a proizvodila ga je srbijanska tvrtka Zastava Auto iz Kragujevca. Iako je ovaj automobil bio ponos jugoslavenske automobilske industrije, često je zbog svojih brojnih nedostataka bio omražen. Zbog toga su se pričali vicevi o tome da su kod Yuga kočnice dodatna oprema ili da svi vlasnici Yugića idu u raj, jer su u paklu već bili.
Dejan Hristov, makedonski dizajner, privukao je pozornost konceptom električnog Yuga. Na platformi Behance objavio je dizajn koji formom i funkcijom slijedi original kultnog automobila. Iako je Yugo i dalje izgledom prepoznatljiv, u novoj verziji ima čišće linije, nešto zaobljenije uglove, koristi električnu energiju za pogon te ima svu nužnu i funkcionalnu opremu.

beatakeshi wrote:Šta je ovo?

Spomenik kojim bi se normalan svijet ponosio, i zbog povijesne i zbog umjetničke vrijednosti, nakon 30 godina od rušenja bit će obnovljen. Uz vašu pomoć. Općina Gradac, naime, pokrenula je crowdfunding kampanju za prikupljanje donacija putem koje je planirana realizacija obnove remek djela Antuna Augustinčića.