Језичарење

Na natječaj su u posljednjih 15 godina pristigle tisuće riječi. Željko Jozić upozorava: "Od nagrađenih u aktivni leksik hrvatskoga jezika otad su ušle jedna ili dvije: "straničnik" za "bookmark" i "uspornik" za "ležećeg policajca" te možda "zatipak" za "tipfeler". Ako znamo da su kroz natječaj prošle tisuće riječi, a da ih je dosad nagrađeno 30-ak, može se zaključiti da se natječajem u hrvatski jezik ne uvode nove riječi".
Jozić daje primjer kako se jezik organski razvija: "U međuvremenu su u hrvatski aktivni leksik ušle tisuće novih riječi putem medija i književnosti, od kojih je posebno frekventna riječ "uhljeb", a u novije vrijeme jedna koja se dobro primila u mlađoj populaciji: "susramlje" za engleski "cringe", a znači "sram za drugoga (koji ne osjeća sram)"."
Govoreći o natječaju, Jozić dalje dodaje: "Jedan od ključnih problema s natječajem za novu hrvatsku riječ časopisa Jezik leži u tome što se pokušavaju pronaći hrvatske zamjene za već dobro usvojene strane riječi u hrvatskome jeziku. Prof. Babić, kao idejni začetnik natječaja, bio je izričito protiv toga: "Za usvojene tuđice, a to znači prihvaćene dugom i čestom uporabom, i ne treba tražiti zamjene ... jer one i nisu prave tuđice ... one su opće dobro, pa i hrvatsko‘. Ideja da se riječ "sauna", jedna od rijetkih riječi iz finskoga jezika koja je prodrla u brojne svjetske jezike, pa i u hrvatski, zamijeni "znojilištem" potpuno je apsurdna, a ujedno je i protivna ideji prof. Babića jer se takve riječi ‘obično dobro uklapaju u hrvatski književni jezik, pa i nema pravoga razloga da im tražimo zamjene‘."
Spominje i izrazito negativan odjek u javnosti koji prati natječaj: "Svaki put izazove vrlo podrugljive i podsmješljive ili, pak, susramljive komentare gotovo svih u hrvatskome medijskom, ali i jezikoslovnom prostoru. Žalosno je što to nije dovoljno da se uredništvo nekoć uglednog časopisa suzdrži od takvih aktivnosti jer one nedvojbeno bacaju negativnu sliku i na jezikoslovnu struku, ali i na jezik sam, premda organizatorima pribavljaju medijsku pozornost, koja je očito i cilj cijelog tog cirkusa. Time se, kako sam već jednom rekao, neologizaciju ili stvaranje novih riječi, što je sasvim uobičajeno za svaki jezik, te borbu protiv pretjerane anglizacije hrvatskoga jezika (s čime se nose i brojni drugi svjetski jezici) čini smiješnom i u budućnosti manje prihvatljivom jer se normalna i uravnotežena nastojanja za pravilnom uporabom hrvatskoga jezika karikiraju do groteske. Činjenica da u cijelom tom natječaju sudjeluju i sveučilišni profesori i da ga provodi znanstveni jezikoslovni časopis dodatni je uteg toj žalosnoj raboti."

PREMA novom zakonu koji je predstavila stranka Braća Italije premijerke Giorgie Meloni, Talijani koji koriste engleske i druge strane riječi u službenoj komunikaciji mogli bi se suočiti s kaznama do 100.000 eura. Zakon je predstavio član donjeg doma talijanskog parlamenta Fabio Rampelli, a premijerka je podržala njegov prijedlog.
Iako zakon obuhvaća sve strane jezike, posebno je usmjeren na "anglomaniju" ili korištenje engleskih riječi. Nacrt zakona navodi da engleske riječi "ponižavaju i umrtvljuju" talijanski jezik dodajući da je to još gore jer Ujedinjeno Kraljevstvo više nije dio EU
Svi oni koji ne budu poštovali zakon mogli bi dobiti kazne između 5000 eura i 100.000 eura. Prema predloženom zakonu, ministarstvo kulture osnovalo bi povjerenstvo čija bi nadležnost uključivala "ispravnu upotrebu talijanskog jezika i njegov izgovor" u školama, medijima, trgovini i oglašavanju.

In 1977, Jorge Luis Borges, one of the most influential 20th c. Spanish-language writers, told William F. Buckley (whose first language was Spanish) his reasons for feeling, age 78, that English was 'far finer' than his native tongue. Right or wrong, I love his savor for language pic.twitter.com/foOzTu6mYR

— Benjamin Carlson (@bfcarlson) April 10, 2023

Izveli su atentat na dobar ukus, bar što se nogometa tiče