Egzodus

otto katz wrote:Kad sam prije 27 godina odlazio, nisam se nadao nikakvoj prihvatljivoj budućnosti u ex-Yu. Da je tad bio forum, sad bih vam rekao, jesam vam reko.

No Country wrote:Нема ту ништа аутоматски, сваки одлазак је индивидуалан чин. Мени је нпр. била потребна та зима 92/93, мислим да ме ништа мање не би покренуло.

otto katz wrote:Kurac, odlaženje.

KinderLad wrote:Naravno, sve je stvar strateskih odluka. Ja samo kazem da je najnepopularnija stvar trenutno kod glasaca imigracija. Oduzmi to (mislim, po automatizmu) i takav predlog ne bi imao velikih problema kod glasaca. A kada kazem fast-trackuje ne mislim sutra, nego se jasno postave uslovi, ali sa jasnom perspektivom za 2-3 godine, nesto sto je ljudima blisko i nesto sto je nekad bio slucaj sa Spanijom, Portugalijom i Grckom kad su ulazile. Btw, sebe radi, bolje bi im bilo da izmene FoM i u okviru same EU, na taj nacin da svako ima pravo da se iseli drugde ali tek onog momenta kad dobije posao, plus da svaka firma ima obavezu da ima npr 70% lokalne radne snage. Glasaci su najosetljiviji na te teme, sve ostalo moze da prodje AKO ima cuvene "politicke volje". Ono sto najvise ubija ZB je odsustvo svake perspektive, to u velikoj meri doprinosi emigraciji. Inace, praznjenje ovih prostora je i bezbednosna pretnja. STa ce biti ako na Kosovu za 15 godina ostane 400k stanovnika, a Srbija ipak i dalje ima recimo 5,5 miliona, a nijedna nije u EU i Srbija nije jos uvek priznala Kosovo? Ima takvih pitanja jos, recimo za RS ili Hrvate u BiH. Razni ljudi mogu da dobiju razne ideje.

otto katz wrote:Kurac, odlaženje.

KinderLad wrote:Glavni problem ovih naših prostora je Hrvatska (izvinjavam se pogođenima).
.... Odlaze ljudi zbog para, ali odlaze i zato što psihički ne mogu više da podnesu groundhog day.

Desmond Bojčinski wrote:

KinderLad wrote:Glavni problem ovih naših prostora je Hrvatska (izvinjavam se pogođenima).
.... Odlaze ljudi zbog para, ali odlaze i zato što psihički ne mogu više da podnesu groundhog day.

Šta bismo mi(ostatak Balkanita) dobili ili izgubili da su oni odigrali drugačije? Cela ova priča oko seobe naroda bi se desila i da smo se razišli u ljubavi kao Česi i Slovaci, pa verujem i da je Juga ostala da ništa bolje ne bi bilo.

Gargantua wrote:u društvima bez kolektivnog narativa o budućnosti i očekivanjima, a uz pritisak liberalnih ideala (lično ostvarenje, lična zarada itd) logično je da će ljudi da se preliju iz siromašnijih regiona evrope ka bogatijim, kad su im i administrativna vrata otvorena.
što napisa krastev, mi nismo društva koja idu ka eu. mi smo društva stagnacije i depresije, a eu je status quo faktor. nema boljeg sutra, tj mora iznova da se osmišlja. sad smo u lokalnom narativnom interregnumu.

Anduril wrote:

Gargantua wrote:u društvima bez kolektivnog narativa o budućnosti i očekivanjima, a uz pritisak liberalnih ideala (lično ostvarenje, lična zarada itd) logično je da će ljudi da se preliju iz siromašnijih regiona evrope ka bogatijim, kad su im i administrativna vrata otvorena.
što napisa krastev, mi nismo društva koja idu ka eu. mi smo društva stagnacije i depresije, a eu je status quo faktor. nema boljeg sutra, tj mora iznova da se osmišlja. sad smo u lokalnom narativnom interregnumu.

Tacno to. Zapravo, ja bih otisao i dalje - ovaj trend ce voditi i slabljenju (ekonomski slabih) nacionalnih drzava ali zato jacanju pojedinih regiona i gradova u okviru Evrope.
To se vec uveliko desava na demografskom i ekonomskom planu a pitanje je samo kada ce poceti da se preliva i na politicki.
Moje predvidjanje bi bilo da ce zaostravanje krenuti sa penzijom bejbumera - dakle, sledecih 10-15 godina posto populacija po provinciji stari mnogo brze od gradova gde su mladji.
U jednom trenutku ce ovi drugi poceti da otkazuju kako se odnos penzosa i radnika bude priblizavao 1:1 sa sadasnjih 1:3-4,  a glasacko ponasanje bude dalje divergiralo.
To ce biti ogromni pritisci koji nece proci bez vecih lomova - posebno u pink-farma drustvima sa sve slabijom kohezijom.

Odnos broja penzionera i zaposlenih u Srbiji prema najnovijim podacima Fonda PIO za 2017. je 1:1,5.

U prošloj godini registrovano je 1.720.435 korisnika penzije i 2.583.557 osiguranika

Zuper wrote:Radice roboti i Bugari.

Gargantua wrote:
što napisa krastev, mi nismo društva koja idu ka eu. mi smo društva stagnacije i depresije, a eu je status quo faktor. nema boljeg sutra, tj mora iznova da se osmišlja. sad smo u lokalnom narativnom interregnumu.

Kako to stvarno izgleda i koliko je interesovanje zna Lozničanin Čedomir Milutinović, direktor firme koja radnike šalje na rad u inostranstvo, a u Loznici ima centralu za Srbiju. Prema njegovim rečima najveći broj gradilišta na koja upućuju radnike nalazi se u Nemačkoj, a interesovanje je veliko.
 
- Ljudi žele da rade u inostranstvu i ponekad mesečno sa zainteresovanima obavim i do sto razgovora. Kod nas nema starosnog ograničenja tako da imamo i nekoliko ljudi u penziji, u sedmoj deceniji, koji su stručni i sposobni da još rade. Mada za sada samo angažujemo muškarce za posao se raspituje i sve više žene. U stalnom radnom odnosu lani smo imali 120 ljudi od kojih je iz lozničkog kraja oko 80 odsto. Radimo tri godine, pročulo se da je sve legalno i ljudi nam se obraćaju, međutim imamo problem da nađemo kvalifikovane radnike, mnogo je onih koje žele da rade, ali je malo stručne radne snage – objašnjava on.

Prema percepciji iseljenika koji su sudjelovali u ovom znanstvenom istraživanju, glavni motivi za iseljavanje nisu ekonomski.
Analiza stajališta Hrvata u Njemačkoj pokazala je kako hrvatski iseljenici imaju predodžbu da u Hrvatskoj nisu institucionalizirane vrijednosti radne etike i uopće poštenja, te smatraju da se hrvatsko društvo moralno slomilo.

Glavni čimbenici koji su doveli do iseljavanja svrstani su u osam kategorija.
– Prva je kategorija slabost institucija i nemoral političkih elita, pa bismo mogli reći da se Hrvati iseljavaju zbog nepravde, a ne zbog siromaštva, te korumpirano društvo, gdje su u upitniku kazali da se poštenje i rad ne isplate. S jedne strane ne nagrađujemo ispravno ponašanje, a s druge strane ne sankcioniramo neispravno ponašanje. Pravosuđe je veliki problem koje naši iseljenici ističu – kazao je Jurić, te je dodao da imamo i problem medija, koji nam zajedno s političkim elitama šalju poruku da u Hrvatskoj više ništa nije ostalo vrijedno i da se spašava tko može.
Istraživanja koja su objedinjena u knjizi dr. Tadića pokazuju jasnu vezu između političke etike, slabih institucija i iseljavanja, a u njima je sudjelovalo 53 posto žena i 47 muškaraca.

– Nemoral političkih elita, pravna nesigurnost, nepotizam i korupcija svakako su među glavnim razlozima za iseljavanje. Ako se otvori koje radno mjesto, tu većinom upadaju, slikovito kazano, ljudi s vezom ili pak oni koji imaju podobnu člansku iskaznicu – takvi su komentari većine iseljenih ispitanika – navodi autor istraživanja kakvo do sada uopće nije provedeno.

I Bosna je ispražnjena, Srbija se prazni strahovito brzo, od tamo možemo još naći samo sezonce za branje plodova i slično. U građevini se sve više poseže za Indijom, Pakistanom, a u turizmu su na pomolu ugovori s Filipinima, kaže Davorko Vidović, savjetnik u Hrvatskoj gospodarskoj komori




RIJEKA U Hrvatskoj se u zadnjih deset godina radna snaga smanjila za oko 500 tisuća ljudi: 250.000 prirodnim putem, dakle sve je manje mladih koji ulaze u radni kontingent, a sve više starih koji izlaze, plus što imamo veliku migraciju, odnosno oko 250.000 ljudi je otišlo. To je gubitak koji se ne da ni sa čim kompenzirati. Na pomolu je drama na koju se nije pravovremeno reagiralo, rekao je Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje HGK na jučerašnjoj sjednici strukovnih skupina u riječkoj Komori. Kaže da se u ovom trenutku članice Komore, dakle tvrtke, nalaze pred ogromnim izazovima kako doći do radnika koji su im potrebni. 

– Resursi su vrlo ograničeni. Kad je riječ o Hrvatskoj, imamo velike limite. Ostaje prostor da se kroz veće ulaganje u cjeloživotno obrazovanje poveća dužina radnog vijeka kako ljudi ne bi išli prerano s tržišta rada, imamo neke mogućnosti da sustav obrazovanja mlade ranije uključi u svijet rada, i imamo veliku skupinu osoba s invaliditetom. Sve ostalo Hrvatska će morati kompenzirati na dva načina: ili uvozom radne snage, a pitanje je i odakle jer regija se također snažno i brzo prazni, ili će se morati kompenzirati većom razinom automatizacije, robotizacije i slično